Vrlo užurban i stresan način života, kod čovjeka stvara određena raspoloženja poput tuge, razdražljivosti ili utučenosti s kojima se ne može uvijek nositi ili ih ne može kontrolirati. Ovakve promjene raspoloženja kod nekih osoba stvaraju smetnje, a kao reakcija i posljedica na takvo stanje najčešće se javlja depresija. Uz depresiju kod velikog broja ljudi javlja se i anksiozni poremećaj. Depresija je emocionalno stanje obilježeno velikom tugom i zlim slutnjama, osjećajem bezvrijednosti ili povlačenjem od drugih ljudi. Ljudi u depresivnom stanju najčešće negativno doživljavaju sebe i svoje okruženje. Bezvoljnost pri aktivnostima koje ljudi obavljaju u životu, apatično ponašanje u drugim aktivnostima, premali i preveliki apetit, problemi sa spavanjem, lijenost ili suicidalno ponašanje su neki od simptoma koji mogu ukazivati na ove probleme. Anksioznost ili tjeskoba je emocionalno stanje u kojem se ljudi osjećaju nelagodno, prestrašeno ili nemirno. Ljudi obično osjećaju anksioznost zbog stvari koje ne mogu kontrolirati, predvidjeti ili zbog nečeg što im izgleda opasno i prijeteće. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija bi do 2020. godine mogla postati drugi svjetski zdravstveni problem, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Ono što je zadatak stručnjaka, timova i pojedinacajest da više rade na pronalaženju novih i korisnih metoda i načina kako na vrijeme pomoći osobi da što prije postigne željeni napredak i postigne izlječenje. Iz tih je razloga skrb i briga za osobe sa psihičkim poremećajima i pomoć koja im se može pružiti: zadaća cijeloga društva, a posebice medicinske struke. Depresivna raspoloženja i anksiozni poremećaji često puta imaju utjecaj i na vjerski život pojedinaca. Osobu zahvaćaju razmišljanja o besmislu života, teretu patnje koju teško može prihvatiti, a često puta dolazi i dokrize vjere. Stoga bi i u pastoralu Crkve, važno mjesto trebao imati pastoral bolesnika sa psihičkim poteškoćama.