Tekst diplomskog rada obradit će temu ilirskoga ili Hrvatskoga narodnog preporoda koji se intenzivno odvijao od 1835. do 1848. godine, a kasnije je imao naznake i posljedice u društveno-političkim zbivanjima. Uz samu temu narodnoga preporoda, ovaj će se rad baviti i širim društveno-povijesnim kontekstom u kojemu se odvijao Hrvatski narodni preporod kako bi se bolje shvatila potreba takvoga pokreta, događaji koji su do njega doveli, ali i same posljedice preporodnih djelatnosti. Stoga, u prvom poglavlju rada bit će govora o Habsburškoj Monarhiji, točnije Austrijskom Carstvu ili Austro-Ugarskoj Monarhiji, kako se ta država kasnije nazivala. Budući da se područje Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Istre dugi niz godina nalazilo u sastavu te državne cjeline, taj je dio iznimno važan. Kao dio prvoga poglavlja, iznijet će se i pregled preporodnih događaja na razini cijele Monarhije, a reći će se ponešto i o važnosti, ulozi i djelovanju habsburške carice Marije Terezije, ali, što je još važnije, i o vremenu te društveno-političkome sustavu koji je nakon njezine smrti nastupio, a koji je isto tako donio mnoštvo promjena važnih i za Hrvatsku. U drugome poglavlju tekst će se baviti samim Hrvatskim narodnim preporodom, govorit će o događajima koji su označili njegov početak te kako se pokret razvijao tijekom godina. Drugo poglavlje govorit će i o gospodarskim, kulturnim i društvenim prilikama na području Hrvatske i Slavonije u vrijeme preporodnih gibanja. Isto tako, bit će riječi i o važnoj te nezaobilaznoj ulozi đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je svojim zalaganjima, materijalnim i duhovnim potporama te idejama unaprijedio te omogućio plodonosan preporodni zamah, ali uspješno je utjecao i na događaje koji su označili svojevrsni kraj preporodnih događanja. Treće poglavlje govorit će o posljedicama Hrvatskoga narodnog preporoda, posebice na području Hrvatske i Slavonije te o događajima koji su uslijedili nakon 1848. godine.